Kapilarna vlaga

Kapilarna vlaga

Kapilarnu vlagu ćemo lako prepoznati. Ona se gotovo uvijek javlja pri dnu zidova i polagano „putuje“ prema gore. Postoje dva najčešća uzroka ovakvog tipa vlage; nedovoljno suhi temelji objekta ili vlaga koja dolazi iz vana i zadržava se u hidroizolacijskom materijalu unutar zidova. Koji god uzrok bio, širenje joj omogućuje poroznost građevinskih materijala te ona u biti „putuje“ tim nastalim kanalima. Te kanale nazivamo kapilarima.

Kapilarna vlaga će nam ukazati na propuste pri gradnji samog objekta, odnosno na lošu hidroizolaciju. Ukoliko ste čitali naš prethodni članak „Kondenzacijska vlaga“, sjetit ćete se da smo spominjali razlike u nekadašnjem i današnjem načinu gradnje objekata. Pošto su troškovi grijanja u ranijim godinama bili daleko niži nego danas, možemo reći da se i nije baš vodilo računa o energetski učinkovitoj gradnji. Tako ćete kapilarnu vlagu primjetiti većinom u objektima starije gradnje.


Važno je napomenuti kako ovakvu vrstu vlage treba sanirati što je prije moguće, pošto dolazi do propadanja građevinskog materijala pa on samim tim gubi svoju čvrstoću. To znači da se s vremenom narušava i statika objekta. Isto tako, zidovi koje je zahvatila kapilarna vlaga će početi pljesniviti. Plijesan ne samo da narušava estetiku prostora, već narušava i zdravlje korisnika prostora.

Vrlo je važno da se posavjetujete sa stručnjakom ukoliko ste primjetili da imate ovakvu vrstu vlage u objektu pošto postoji nekoliko načina sanacije. Primjerice,  rezanje zidova između redova cigli i ubacivanje hidroizolacije ili pak bušenje rupa u zidovima i ubrizgavanje tekućine koja će ispuniti kapilare u zidovima. Kako bilo, sanacija se izvodi blizu temelja i ukoliko ne prepustimo posao stručnjacima, može doći do narušavanja statike objekta.