Kondenzacijska vlaga

Kondenzacijska vlaga

Kondenzacija je sasvim prirodni fenomem. U fizici ona predstavlja prijelaz tvari iz plinovitog u tekuće agregatno stanje, sasvim suprotno isparavanju. Tako nastalu tekućinu nazivamo kondenzatom. (izvor:Wiki)

Dakle, kondenzacija nastaje kada topli, vlažni zrak dođe u kontakt sa hladnom površinom. Tada dolazi do hlađenja zraka i višak vodene pare se kondenzira na toj istoj hladnoj površini. Vlaga se najčešće kondenzira na prozorskim staklima i to zbog toga što je upravo tu najveća razlika u temperaturi između vanjskog i unutarnjeg prostora. Međutim, valja imati na umu kako stolarija nije uzrok, već samo pokazatelj problema s vlagom.

Uzmimo u obzir kako su u današnje vrijeme troškovi grijanja znatno viši no što su to bili prije, pa samim tim i objekti novije gradnje imaju za prioritet štednju energije. To znači da se u novogradnji posebno pazi na dobru izolaciju, kvalitetnu izvedbu krovišta i ugradnju kvalitetne stolarije koja dobro brtvi, odnosno, zadržava toplinu ili ohlađeni zrak u prostoru.

To ne znači ništa drugo nego da je sada izmjena zraka u prostoriji isključivo pod našom kontrolom, dok se ta izmjena u objektima sa npr.drvenom stolarijom odvija sama. Kao što svi znamo, drvo je prirodni i ekološki materijal i rekli bismo da ono zapravo „diše“, što znači da se prostorija konstantno sama provjetrava. Takva stolarija nije energetski učinkovita i u objektima sa takvom stolarijom su troškovi grijanja/hlađenja znatno viši.

 

Isto tako, grinje ne opstaju u prostoru u kojem je količina vlage u zraku ispod 45%, što je još jedan dobar razlog zašto bismo trebali redovito provjetravati prostor u kojem boravimo.