Plijesan u životnom prostoru

Svi znamo da nije zdravo boraviti u vlažnim i pljesnjivim prostorima. Dovoljno nam govori činjenica da vlaga jača simptome astme i reume, ali nam i oslabljuje imunitet pa smo podložniji prehladama itd.

Dakle, ne samo da nam vlaga nosi niz estetskih problema sa mrljama na zidovima i ustajalog mirisa; kako u prostoru-tako i na odjeći, već nam nosi i ozbiljnije zdravstvene probleme koje nikako ne bismo trebali zanemariti ili olako shvatiti.

Za razvoj gljivica je prvenstveno potrebna vlaga i zrak koji ne struji, odnosno, ne suši navlaženo područje. Već smo u prošlim člancima govorili kako samim boravkom u prostoru proizvodimo određeni postotak vlage, a pribrojimo li tome još; kuhanje, tuširanje, sušenje rublja itd…, jednostavno dolazimo do zaključka kako će se u jednom trenutku dogoditi da će ta vlaga u prostoru doseći maksimum od 100% i ona će se negdje morati kondenzirati. Najčešće se upravo kondenzira na tzv. „hladnim mostovima“ gdje se pretvara u kapljice koje zatim vlaže slojeve boje i žbuke te tako čine idealnu podlogu za razvoj tih mikroorganizama.

U većini slučajeva se ipak radi samo o površinskom sloju gljivica i plijesni što znači da ćete izbjeći velike i skupe sanacije. Na tržištu postoje zaista kvalitetni premazi koji ne samo da djeluju na već razvijene mikroorganizme, već i na njihove spore. Obično se premaz nanosi dva puta, ali kod izražene plijesni i hladnih mostova je potrebno i treće nanošenje.

Uvijek je dobra ideja posavjetovati se sa stručnjakom oko nastalog problema, pošto je svaki problem individualan te ne postoji univerzalno riješenje za sve.

Kapilarna vlaga

Kapilarnu vlagu ćemo lako prepoznati. Ona se gotovo uvijek javlja pri dnu zidova i polagano „putuje“ prema gore. Postoje dva najčešća uzroka ovakvog tipa vlage; nedovoljno suhi temelji objekta ili vlaga koja dolazi iz vana i zadržava se u hidroizolacijskom materijalu unutar zidova. Koji god uzrok bio, širenje joj omogućuje poroznost građevinskih materijala te ona u biti „putuje“ tim nastalim kanalima. Te kanale nazivamo kapilarima.

Kapilarna vlaga će nam ukazati na propuste pri gradnji samog objekta, odnosno na lošu hidroizolaciju. Ukoliko ste čitali naš prethodni članak „Kondenzacijska vlaga“, sjetit ćete se da smo spominjali razlike u nekadašnjem i današnjem načinu gradnje objekata. Pošto su troškovi grijanja u ranijim godinama bili daleko niži nego danas, možemo reći da se i nije baš vodilo računa o energetski učinkovitoj gradnji. Tako ćete kapilarnu vlagu primjetiti većinom u objektima starije gradnje.


Važno je napomenuti kako ovakvu vrstu vlage treba sanirati što je prije moguće, pošto dolazi do propadanja građevinskog materijala pa on samim tim gubi svoju čvrstoću. To znači da se s vremenom narušava i statika objekta. Isto tako, zidovi koje je zahvatila kapilarna vlaga će početi pljesniviti. Plijesan ne samo da narušava estetiku prostora, već narušava i zdravlje korisnika prostora.

Vrlo je važno da se posavjetujete sa stručnjakom ukoliko ste primjetili da imate ovakvu vrstu vlage u objektu pošto postoji nekoliko načina sanacije. Primjerice,  rezanje zidova između redova cigli i ubacivanje hidroizolacije ili pak bušenje rupa u zidovima i ubrizgavanje tekućine koja će ispuniti kapilare u zidovima. Kako bilo, sanacija se izvodi blizu temelja i ukoliko ne prepustimo posao stručnjacima, može doći do narušavanja statike objekta.

Vlaga

Postoji zaista mnogo uzroka odgovornih za pojavu vlage. Kao neke od najčešćih ipak možemo navesti razna puknuća u zidovima i cijevima, nedovoljno sušenje pri samoj izgradnji objekta i svima nam najstrašnija – poplava. Također, nepravilno grijanje i ventilacija mogu izazvati povećanu vlažnost i to posebice u prostorima s novom stolarijom koja dobro brtvi. Ukoliko je objekt kvalitetno izveden, na povećanje vlage najčešće utječu upravo naše životne navike; sušenje rublja, kuhanje ili tuširanje u zatvorenom prostoru.

     

Jeste li znali, primjerice, kako prosječna obitelj dnevno proizvede cca 12l vode u obliku pare? To znači da svaki čovjek samim svojim postojanjem stvara određeni postotak vlage, kao i  sva druga živa bića u našem kućanstvu uključujući i naše ljubimce pa čak i biljke.

Takav „blaži“ tip vlage nije potrebno sanirati strojnim isušivačima, već je dovoljno redovito provjetravati prostor. Ukoliko ste pak u fazi izgradnje objekta, nebi bilo loše uzeti u obzir ugradnju ventilacijskog sustava o kojima ćemo opširnije pisati u jednom od slijedećih članaka.

Kod bilo kakvog prodora vode u objekt, apsolutno najbolje i najbrže riješenje je strojno isušivanje. Takva vrsta isušivanja Vam štedi vrijeme i novac te Vam omogućuje da svoj objekt isušite u potpunosti.

Naravno da ne postoji univerzalno riješenje, već je potrebno svakom problemu pristupiti individualno.

Kakav god problem s vlagom imali, uvijek je najbolje obratiti se stručnjacima jer su upravo oni tu da za Vas pronađu najbolje i najpovoljnije riješenje.

Kondenzacijska vlaga

Kondenzacija je sasvim prirodni fenomem. U fizici ona predstavlja prijelaz tvari iz plinovitog u tekuće agregatno stanje, sasvim suprotno isparavanju. Tako nastalu tekućinu nazivamo kondenzatom. (izvor:Wiki)

Dakle, kondenzacija nastaje kada topli, vlažni zrak dođe u kontakt sa hladnom površinom. Tada dolazi do hlađenja zraka i višak vodene pare se kondenzira na toj istoj hladnoj površini. Vlaga se najčešće kondenzira na prozorskim staklima i to zbog toga što je upravo tu najveća razlika u temperaturi između vanjskog i unutarnjeg prostora. Međutim, valja imati na umu kako stolarija nije uzrok, već samo pokazatelj problema s vlagom.

Uzmimo u obzir kako su u današnje vrijeme troškovi grijanja znatno viši no što su to bili prije, pa samim tim i objekti novije gradnje imaju za prioritet štednju energije. To znači da se u novogradnji posebno pazi na dobru izolaciju, kvalitetnu izvedbu krovišta i ugradnju kvalitetne stolarije koja dobro brtvi, odnosno, zadržava toplinu ili ohlađeni zrak u prostoru.

To ne znači ništa drugo nego da je sada izmjena zraka u prostoriji isključivo pod našom kontrolom, dok se ta izmjena u objektima sa npr.drvenom stolarijom odvija sama. Kao što svi znamo, drvo je prirodni i ekološki materijal i rekli bismo da ono zapravo „diše“, što znači da se prostorija konstantno sama provjetrava. Takva stolarija nije energetski učinkovita i u objektima sa takvom stolarijom su troškovi grijanja/hlađenja znatno viši.

 

Isto tako, grinje ne opstaju u prostoru u kojem je količina vlage u zraku ispod 45%, što je još jedan dobar razlog zašto bismo trebali redovito provjetravati prostor u kojem boravimo.

blog

Ovo će biti naš blog gdje ćemo pisati o temama vezanim za isušivanje vlage... :)